|
U temeljima filozofije medija promišljanje je utjecaja tehnologija na oblike i načine misaonih pristupa zbilji (od glasa, štapa, kamene sjekire, tragova u pijesku, prvih crteža, do digitalnih zapisa)
Interkulturalna istraživanja razotkrila su i potvrdila ideologijsku određenost mišljenja kroz povijest, te njegovu okrenutost pokušajima (samo) zavođenja sebe i naivnog tla kojemu je upućeno.
Određenost zakonitostima, tehnologijama i medijima kojima se komunicira za filozofiju je medija početak svakog (samo) propitivanja vlastite pozicije i pozicije mišljenja o kojemu se izjašnjava.
Minervina sova izlijeće u sumrak tehnologijskih i medijskih dimenzija/određenja vremena. Samosvjesna pozicija svijesti nije moguća bez (samo) propitivanja medijske/tehnologijske određenosti.
Neprihvaćanje i nerazumijevanje utjecaja medijskih/tehnoloških dimenzija na oblike mišljenja rezultira ne samo jednodimenzionalnim prepričavanjem literature, odsustvom istraživačkog duha, cehovskom zatvorenošću – nego također i odbojnošću prema onim segmentima medijskog komuniciranja koji, sukladno vremenu u kojemu se misli, može komunicirati sa svijetom na potrebnoj i mogućoj razini (sljedbenici knjige revolucionirali su prijenos mišljenja na nove generacije i u odnosu na Sokrata učinili su korak prema budućnosti. Danas međutim kodeks knjige postaje preuzak višedimenzionalnom evidentiranju utemeljenosti određenog misaonog napora.
Filozofija medija je istovremeno i filozofija jezika, i povijest umjetnosti, i estetika, i znanje o tehnologijama knjige, novina, elektroničkih i digitalnih medija. To je istovremeno i kritika medijski neosviještenog uma i filozofija medijski osviještenog posredovanja svake pa i misaone prakse.
|
Filozofijsko promišljanje svijeta danas je nepotpuno bez (intenzivnijeg) promišljanja načina rada i utjecaja medijskih posrednika. Danas jesmo to što jesmo, među ostalim i zato, što suvremeno medijsko komuniciranje određuje koordinate naše komunikacije, a često i oblike, pa i dosege našeg razumijevanja.
|
Filozofija mora misliti i o utjecajima suvremenih medija na mišljenje samo. |
|
Veliki broj mislilaca uključio se (izravno ili posredno) u promišljanje ovog područja: Jean Baudrillard, Noam Chomsky, Guy Debord, Ennio Remondino, Geert Lovink, Frank Hartmann, Francis Balle, Georg Rizzer, Günter Anders, Harold Innis, Jacques Lacan, Niklas Luhmann, Paul Levinson, Paul Virilio, Phillippe Breton, Giorgio Agamben, Alan Badiou, Pier Bourdieu, Niel Postman, Regis Debray, Marshall McLuhan, Walter Benjamin, Thomas A. Bauer Kriege, kao i autori iz Hrvatske i zemalja bivše Jugoslavije: Slavoj Žižek, Žarko Paić, Karmen Erjavec, Nada Korać, Jelena Vranješević, Goran Perković, Svetlana Bezdanov Gostimir, Manca Košir, Stjepan Malović, Vanja Šimičević, Ivan Tanta, Željka Ranogajac, i mnogi drugi.
|
Filozofija medija spada trenutno u najčešća područja promišljanja kako filozofa, tako isto i znanstvenika koji se interdisciplinarno uključuju u ovo područje.
|
|
Danas se govori o „novoj medijskoj realnosti“, realnosti kao diskurzivnoj konvenciji, fikcionalnom realizmu, virtualnom realizmu, teleprisustvima, i drugim fenomenima koji traže intenzivnije promišljanje, ali i intenzivniji rad na oblicima organizacije filozofskog rada koji bi hrvatsku filozofiju u ovom području doveo na razinu koja je neophodna.
|
Pitanja nove medijske realnosti zahtijevaju temeljna promišljanja medija.
|
|
Pitanje razumijevanja medija posebno je važno u društvu u tranziciji koje olako prihvaća posredovanja globalnih ili lokalnih medijskih kuća i njihova pravila igre. Upleteni u mrežu interesa, intelektualci prečesto i prejednostavno nasjednu na ponude urednika, voditelja, vlasnika ili direktora kuća.
|
Odnos globalnog i lokalnog dio je filozofskomedijskih promišljanja.
|
|
Filozofiju medija vidimo kao kritičku svijest o medijima koja medije promišlja kako na teorijskoj razini, tako isto i u kontekstu svakidašnje nam zbilje. Mislimo da postoji područje koje trenutno umjesto filozofije medija nepotpuno i neadekvatno pokrivaju politologija, sociologija medija, politička filozofija… Povremeno se u to područje ubacuju književnici, umjetnici općenito, političari i znanstvenici.
|
U temelju svih socioloških, politoloških i sličnih promišljanja medija, određenja su medija same filozofije medija.
|
|
Pozdravljajući njihove doprinose u rasvjetljavanju medijskih dimenzija funkcioniranja hrvatskog društva u kontekstu globalnih medijskih igara, nadamo se i vjerujemo da imamo snage stvoriti vlastite oblike organizacije i kritičke valorizacije aktualne nam zbilje.
|
Nova medijska zbilja mijenja diskurs, oblike prezentacije i komunikacijske strategije.
|
|
Mjesto i uloga filozofije, danas uvelike ovisi o načinima na koje ćemo medijski posredovati našu misao; kako ćemo ponuditi svoja kritička promišljanja zbilje i na koji način ćemo kroz medije osigurati razumijevanje interesa filozofije i svih angažiranih na njenom razvijanju.
|
Interes filozofije nije samo mišljenje o komunikaciji nego i komuniciranje mišljenja
|
|
