14. Simpozij Filozofije medija i srodnih disciplina

SIMPOZIJ FILOZOFIJE MEDIJA – FM 2024


Centar za filozofiju medija
10000 Zagreb
www.centar-fm.org

KIC veleposlanstva BiH u Hrvatskoj, ZAGREB, Ilica 44

BOSANSKI KULTURNI CENTAR

 

1. DOBA UMJETNE INTELIGENCIJE
The age of AI
19. i 20. 9. 2024.

 

2. PREDRAG FINCI I NJEGOVO DJELO
Ususret osamdesetom rođendanu Predraga Fincija
21. 9. 2024.

 

ROK ZA PRIJAVU ZA SIMPOZIJ FM 2024.: 31. 7. 2024.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 


 

Tema: DOBA UMJETNE INTELIGENCIJE 

The age of AI

Filozofija medija, rujan 2024.

19. i 20. 9. 2024.

 

Ispunite prijavu u word obrascu DOBA UMJETNE INTELIGENCIJE obrazac za prijavu FM 2024 doc i poslati na naš mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Umjetna inteligencija na nov i specifičan način postavlja pitanja na koja tradicionalna ljudska kultura (umjetnost, religija, filozofija) nije uspjela općeprihvatljivo odgovoriti. Stara pitanja imaju sada novi kontekst. Ljudska inteligencija trebala bi verificirati vjerodostojnost svih dimenzija  umjetne inteligencije, dakle onog oblika znanja i svijesti koje je na putu prerastanja mogućnosti ljudskih sposobnosti.

Ljudska se kreativnost u zrcalu umjetne inteligencije nadaje kao simbolična najava brzine i inventivnosti operiranja s ogromnim brojem verbalnih i vizualnih podataka. No što nam ta 'operativnost' govori o ljudskoj kreativnosti? Koliko je kreativnost kao takva stvar brzine operiranja i inovativnosti, a koliko ljudskog ishodišta iz kojega proizlazi?

Odnos čovjeka i tehnike ušao je u novu fazu. Na ovoj razini strojevi ne samo da će utjecati na profiliranje oblika mišljenja, rada i stvaranja, nego će biti u poziciji sudjelovati u aktivnom oblikovanju tehničkih naprava s novim (tehničkim) oblikom svijesti.

Ni umjetnost, ni religija, a niti filozofija nisu kroz dva milenija odgovorile na pitanja o mogućnosti uspostave moralnoga pojedinca koji bi oblikovao moralno društvo. Jesmo li bespovratno izgubili mogućnost življenja u moralnoj dimenziji svijeta ili će nam tamna strana umjetne inteligencije unijeti u svijest tračak svjetlosti o neophodnosti moralne dimenzije u ljudskim životima. Možda nas upravo AI poduči sustavu vrijednosti u kojemu pravo i politika neće biti iznad etičke i estetske dimenzije.

Umjetna inteligencija pruža dodatnu mogućnost propitivanja odnosa svijesti i savjesti. U zrcalu umjetne inteligencije možda je moguće bolje razumjeti dosege ljudske svijesti i nužnost naglašavanja važnosti savjesti kao refleksije svijesti kao takve. Samosvjesna pozicija možda je zadnja linija obrane od umjetne inteligencije.

Umjetna inteligencija konačno postavlja i pitanje identiteta, odnosno autentičnosti djelovanja svakog ljudskog pojedinca. Onako kako je fotografija oslobodila boju, a film oslobodio prozu opisa detalja, tako će i umjetna inteligencija osloboditi čovjeka onih segmenata rada koji su nekada bili pretpostavkom za bilo kakvu kreativnost. No kolika će biti cijena?

Uz ove osnovne naputke svakako će nam biti zanimljiva promišljanja i sljedećih dimenzija:

  • Filozofija i AI
  • Originalnost umjetnosti i originalnost djela umjetne inteligencije
  • Originalnost oponašanja tradicionalne umjetnosti
  • Umjetno oblikovana sloboda umjetne inteligencije
  • Moral strojeva
  • Nova područja industrijskog oblikovanja svijesti
  • Granice umjetne inteligencije
  • Umjetna inteligencija u odgoju i obrazovanju
  • Obrazuju li se novi sustavi vrijednosti u komunikaciji, umjetnostima, kulturi?
  • Pravo i umjetna inteligencija
  • Mediji u vremenu umjetne inteligencije
  • Uloga umjetne inteligencije u globalnim ekonomskim, političkim i geostrateškim igrama
  • 'Pametna bomba' i umjetna inteligencija

Ovo su samo neke od mogućih podtema našeg simpozija. Rado ćemo prihvatiti teme koje nisu u okvirima navedenih podtema, ali koje se referiraju na bilo koji segment aktualnog trenutka, prošlosti ili budućnosti umjetne inteligencije.

 


 

Tema: PREDRAG FINCI I NJEGOVO DJELO 

Ususret osamdesetom rođendanu Predraga Fincija

Filozofija medija, rujan 2024.

21. 9. 2024.

 

Ispunite prijavu u word obrascu PREDRAG FINCI I NJEGOVO DJELO obrazac za prijavu FM 2024 doc i poslati na naš mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

CFM će (zajedno s Hrvatskim filozofskim društvom, Sveučilištem Sjever i Institutom za filozofiju) u sklopu simpozija o filozofiji medija (na kojem će tema biti Doba umjetne inteligencije) održati i zaseban skup pod naslovom PREDRAG FINCI I NJEGOVO DJELO. Skup je planiran za subotu, 21. 9. 2024. u Zagrebu, sa početkom u 10h.

Zainteresirani mogu govoriti o bilo kojem aspektu Fincijevog opusa, o njegovom književnom, estetičkom ili filozofijskom radu, o načelnim pitanjima ili Fincijevim pojedinačnim djelima. Oni koji ne mogu prisustvovati skupu u Zagrebu mogu poslati svoja pismena ili snimljena saopćenja. Svi radovi sa skupa bit će objavljeni o časopisu In medisa res. Molimo vas da prijavite na vrijeme svoje učešće, kako bismo mogli planirati raspored i dužinu trajanja ovog simpozija.

Radove možete slati i sve dopunske informacije dobiti na adresi: CFM, Zagreb.

 

Evo i bio-bibliografske bilješke o Predragu Finciju:

Predrag Finci rođen je 1946. godine u Sarajevu. Kratko vrijeme bavio se glumom. Završio Dramski studio 1969. Filozofiju studirao u Sarajevu i Parizu (kod Mikela Dufrenna). Studijski boravio u Freiburgu (kod Wernera Marxa). Magistrirao 1977., a doktorirao 1981. Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu do 1992. Od 1993. živi u Londonu, gdje je do odlaska u mirovinu 2011. radio kao slobodni pisac i gostujući istraživač na UCL-u (University College London). Član je Društva pisaca BiH, P.E.N.-a BiH (Sarajevo), Exile Writers Ink (London) i Hrvatskoga filozofskog društva (Zagreb). Knjige i tekstovi su mu prevođeni i nagrađivani.

 

Objavio je ove knjige:

Govor prepiski (Svjetlost, Sarajevo, 1980.)

Umjetnost i iskustvo egzistencije (Svjetlost, Sarajevo, 1986.)

Ishodište pitanja (Glas, Banja Luka, 1987.)

O nekim sporednim stvarima (Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.)

Sarajevski zapisi, Buybook, Sarajevo, 2004. (Knjiga I: Sentimentalni uvod u estetiku; knjiga II: Pravo, stranputicom)

Poetozofski eseji (Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 2004.)

Umjetnost uništenog: estetika, rat i Holokaust (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005.)

Priroda umjetnosti (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2006.)

Tekst o tuđini (sa likovnim prilogom Mersada Berbera, Demetra, Zagreb, 2007.)

Djelo i nedjelo: umjetnost, etika i politika (Demetra, Zagreb, 2008.) Imaginacija (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2009.)

Osobno kao tekst (Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011.)

Čitatelj Hegelove estetike (Naklada Breza, Zagreb, 2014.)

Estetska terminologija (Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2014.; i elektroničko izdanje pod naslovom Estetička terminologija, Zagreb 2016.)

O kolodvoru i putniku (u časopisu Motrišta, Mostar 2013.; IK Rabic, Sarajevo, 2015.)

Kratka, a tužna povijest uma (IK Rabic, Sarajevo 2016.)

Elektronička špilja (IK Rabic. Sarajevo, 2017.)

Korist filozofije (Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2017.)

Ukratko (Factum izdavaštvo, Beograd, 2018., drugo izdanje 2020.)

O književnosti i piscima (IK Rabic, Sarajevo, 2018.)

Misterij, iza svega (Factum izdavaštvo, Beograd, 2019.)

Zapisi veselog filozofa (sa slikovnim komentarima Amele Hadžimejlić, Art Rabic, Sarajevo, 2019.)

Što se sviđa svima: komentari uz Kantovo shvaćanje umjetnosti (Biblioteka Filozofskih istraživanja, Zagreb, 2019.)

Prvo, bitno (Factum izdavaštvo, Beograd; Jesenski i Turk, Zagreb, 2020.)

Sve dok (Fraktura, Zaprešić, 2021.)

Emigrantska slikovnica (Jesenski i Turk, Zagreb; Factum izdavaštvo, Beograd 2022.)

U unutarnjem, istina (TIM press, Zagreb, 2022.)

Prošle godine u Barnetu (Buybook, Sarajevo, 2022.)

Gnome (Factum izdavaštvo, Beograd, 2023.)