Međunarodni znanstveno-stručni simpozij / konferencija FILOZOFIJA ISLAMA 10. - 11. 11. 2023.

 

Živimo u vremenu u kojemu je razumijevanje religija/religijskih hijerarhija/vjera - pretpostavka uspostavljanja humanih, tolerantnih, pravednih, uljuđenih društvenih zajednica. Utoliko je važno otvarati prostore dijaloga između različitih konfesija, povećanje i širenje broja i vrste sudionika u tim raspravama, te podržavanje svake ideje koja vodi uspostavljanju bolje komunikacije između različitih oblika vjerovanja u Jednoga.

Istovremeno, treba razvijati i oblike suradnje između vjernika, ateista, gnostika, odnosno pronalaziti kanale komuniciranja koji bi omogućili istinske zajednice ljudi neovisno o njihovim vjerskim opredjeljenjima.

Riječ filozofija osim svog temeljnog značenja ‘ljubavi spram mudrosti’ poprimila je i mnoga dodatna značenja. Tako se u kolokvijalnim i stručnim tekstovima javlja filozofija poslovanja, korporacijska filozofija, svjetonazorska filozofija, filozofija življenja i sl.

Ideja simpozija Filozofija islama otvaranje je stalnog  kanala filozofskih, teoloških, socioloških, kulturoloških, kritičkih, umjetničkih, znanstvenih (u svoj širini te riječi) pokušaja razumijevanja islama i svim njegovim segmentima, kritičkog vrednovanja povijesti islamske filozofije i islamske kulture, te usporedbi teoloških, kulturoloških filozofskih i drugih dimenzija jednobožačkih religija.

Filozofijska bi misao islama bila u središtu ovog propitivanja,  no ne bi bili zapostavljeni niti  ostali pristupi odnosno načini promatranja i interpretiranja kako islamske filozofije tako i fenomena života, svijeta, kozmosa i duše uz i kroz vizure islama i islamske filozofije. Katoličanstvo, pravoslavlje, protestantizam, budizam, hinduizam općenito, taoizam, te mnogi drugi religijski pristupi imat će u ovim razgovorima pokazati svoju specifičnost u odnosu na islam.

Ideja ovog simpozija je među ostalim donijeti i prikazati presjek interesa znanstvenih, kulturnih i naravno filozofijskih i teoloških interesa i intelektualnih stremljenja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a prema mogućnostima i aktualnih svjetskih tendencija u razumijevanjima među religijama i religijskim hijerarhijama.

Posebna važnost pridavala bi se upoznavanju Zapada s dostignućima i nerijetko zapostavljenim dosezima islamske filozofije, znanosti i kulture općenito, te kulturološke, teološke i filozofijske usporedbe od strane predstavnika različitih vjera/religija/svjetonazora/političkih i kulturnih orijentacija.