BAZE PODATAKA

In Medias Res br. 15

inmediasres2019br15

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 15

In Medias Res br. 14

inmediasres2018br12

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 14

In Medias Res br. 13

inmediasres2018br12

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 13

In Medias Res br. 12

inmediasres2018br12

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 12

In Medias Res br. 11

inmediasres2017br11

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 11

In Medias Res br. 10

inmediasres2017br10

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 10

In Medias Res br. 9

inmediasres2016br9

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 9

In Medias Res br. 8

inmediasres2016br8

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 8

In Medias Res br. 7

inmediasres2015br7

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 7

In Medias Res br. 6

inmediasres2015br6

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 6

In Medias Res br. 5

inmediasres2014br5

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 5

In Medias Res br. 4

inmediasres2014br4

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 4

In Medias Res br. 3

inmediasres2013br3

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 3

In Medias Res br. 2

inmediasres2013br2

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 2

In Medias Res br. 1

inmediasres2012br1

IN MEDIAS RES
Međunarodni znanstveni časopis za filozofiju medija
Broj 1

FacebookMySpaceTwitterGoogle Bookmarks

Upute

IZDAVAČKA ETIKA ČASOPISA IN MEDIAS RES

Časopis In medias res jedini je postojeći časopis koji problematizira iznimno aktualnu problematiku filozofijskog propitivanja medija i samopropitivanja filozofije u medijskom ključu. Utoliko on interdisciplinarno propituje sve fenomene medijskog posredovanja, u području društvenih znanosti propituje medije i medijska posredovanja, ali također humanistički natkriljuje ta područja filozofijskoim promišljanjem. Na taj način temeljni je problem svih suvremenih društava – mediji i medijska posredovanja – dobio časopis koji na nekoliko razina promišlja taj problem.

Ovaj temeljni problem pokazat će se ne samo kao problem odnos medija i ljudskog iskustva ili problem utjecaja novih i sve snažnijih tehničkih naprava na čovjeka, njegovu društvenost, pa i njegovu specifično humanu dimenziju – nego će se pokazati i kao stalno samopropitivanje medijske dimenzije samog mišljenja, odnosno utjecaja dominirajućih tehnika komunikacije, pismenosti odnosno prijenosa informacija na dominirajući način mišljenja i djelovanja u pojedinim epohama.

Živeći u doba copy-paste kulture i u vrijeme jednostavnih tehnika diseminacije (pa samim tim i dostupnosti) znanstvenih tekstova, svjesni smo odgovornosti za svaki objavljeni tekst, odnosno za svaku pojedinu rečenicu svakog objavljenog teksta. Pridajemo dakle iznimno veliku pozornost analiziranju tekstova i provjerama svim dostupnim sredstvima o eventualnim pokušajima plagiranja ili autoplagiranja.

Zato naglašavamo: Tekst koji sadrži plagirane dijelove tuđih tekstova neće biti objavljeni.

Autori svojim slanjem teksta časopisu jamče da se tekst prvi put objavljuje, da za vrijeme recenziranja neće biti poslan i u druge časopise, da uredništvo ima pravo neograničenog reprinta i reizdanja, te da nijedan dio teksta nije plagiran.

Časopis autorima ne naplaćuje troškove zaprimanja, recenziranja i objavljivanja radova.
Svi rukopisi koji prođu prvu uredničku kontrolu podliježu tzv. dvostrukoj slijepoj recenziji (eng. double-blind review) kojom se ne otkriva identitet ni autora ni recenzenta.

Tekstovi koji se šalju na recenziranje ne sadrže podatke o autoru/ima, a dva recenzenta i urednički stav donose sigurnost da nijedan tekst, autor ili tema ne mogu biti ni u kom pogledu diskriminirani. Suradnicima časopisima uvijek su na raspolaganju upute u kojima je točno navedeno koja su pravila pisanja i objavljivanja znanstvenih tekstova u našem časopisu.

Budući da je riječ o elektroničkom časopisu, uredništvo zaprima i vizualne i auditivne priloge u formatima koji se mogu staviti na web. Audio i video prilozi mogu biti sastavni dio teksta, ali se mogu emitirati i na kraju teksta. Preporuča se da to budu kraće audio i video forme iz tehničkih razloga. Također, dobro su došle i fotografije i grafičke skice. PDF format sadržavati će isključivo tekst pisan prema  pravilima o pisanju teksta časopisa In medias res.

 


 

UPUTE RECENZENTIMA ČASOPISA IN MEDIAS RES

Časopis In medias res objavljuje samo neobjavljene znanstvene radove. Zato je prvi od niza zadataka recenzenata časopisa In medias res provjeriti radi li se doista o novom, originalnom, dakle do sada neobjavljenom radu.

Recenzenti, a ima ih dva, ne znaju jedan za drugoga. Jednako tako autor tekst ne zna tko recenzira tekst a recenzenti ne znaju čiji tekst recenziraju jer je riječ o dvostrukoj slijepoj recenziji, odnosno postupku u kojemu dva recenzenta neovisno donose svoj sud o tekstu ne znajući tko je autor tog teksta.

Recenzenti dobivaju obrasce u koje unose svoje stavove o bitnim segmentima teksta, te procjenjuju u kojim sve segmentima rad zadovoljava, što bi se u radu moglo, trebalo ili moralo doraditi, te da li tekst može i treba ići u proces dorade ili ga se u postojećem obliku može objaviti ili odbiti.

Časopis ne plaća recenziranje tekstova. Uredništvo se oslanja na znanstvenu čestitost svojih suradnika-znanstvenika, te njihovu volju i želju da svojim radom doprinesu znanstvenoj izvrsnosti i znanstvenoj čestitosti hrvatske akademske zajednice.

Radi pojednostavljenja recenzentskog rada uredništvo je priredilo obrazac u kojemu recenzent prije svega ostaloga odlučuje da li tekst zadovoljava svaku od pojedinih dimenzija znanstvenoga rada. Uz to naravno otvoren je prostor za komentiranje stava o izrečenoj ocjeni. U završnom komentaru recenzent upućuje na specifičnosti teksta, posebne razloge za prihvaćanje, odbijanje, odnosno zahtijevanje dorade, te one informacije o tekstu koje eventualno nisu zatražene u recenzentskoj tablici s pitanjima, a koji su važni za valoriziranje teksta.

Recenzent sugerira sljedeće mogućnosti:

1. Izvorni znanstveni članak

(Riječ je o originalnom radu koji donosi pomake u znanstvenom području unutar kojega radi svoj rad, odnosno koji donosi znanstveno provjerljive, cjelovite, tekstualno zaokružene i stilski dorađene stavove uobličene u originalan znanstveni članak).

2. Prethodno priopćenje

(Riječ je o dobro trasiranom radu koji međutim ne donosi zaokružene cjelovite rezultate istraživanja nego ih tekstom sugerira i najavljuje. Prethodnom priopćenju u pravilu  nedostaje završna dimenzija originalnosti koja tekst zadržava u prostoru preliminarnog.

3. Pregledni članak

Riječ je o tekstu koje znanstveno analizira i podastire rezultate svoje analize, ali koji na tom i takvom preglednom predstavljanju i analiziranju teza, stavova i rezultata i zastaje. No i pregledni članak mora donijeti svoju izvorno znanstvenu dimenziju i pokazati doprinos autora.

4. Ne objaviti

Recenzent može sugerirati da rad ne posjeduje kvalitete potrebne za znanstveni rad te da ga ne treba objaviti.

 


 

NAVOĐENJE IZVORA U ČASOPISU IN MEDIAS RES

Uredništvo preporučuje upute o navođenju predložene od strane Hrvatskog filozofskog društva

Način citiranja

Uredništvo preporučuje način citiranja „pomoću fusnota“ koji je ustaljen u ovoj vrsti časopisa. Bilješka (fusnota) pri prvom navođenju rada ( bez obzira na to je li rad objavljen na hrvatskom ili na nekom drugom jeziku) treba izgledati ovako:

  1. [za knjigu] Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1984., str. 318.
  2. [za zbornik radova] Hans Lenk (ur.), Wissenschaft und Ethik, Reclam, Stuttgart 1991.
  3. [za članak iz časopisa] Vitorio Hosle, „Mjesto Hansa Jonasa u povijesti njemačke filozofije“, Filozofska istraživanja 90 (3/2003), str. 539-552.
  4. [za članak iz zbornika ili poglavlje iz knjige] Henning Ottmann, „“Plemenita laž“ i demokratska politika“, u Pavo Barišić (ur.), Demokracija i etika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2005., str. 11.
  5. [za literaturu u elektroničkom obliku] Arne Naess, „Is It a Plus to Have a Definite Metaphysics in Common“, http:/trumpeter.athabascau.ca/content/v22.1special/9definite metaphysics.pdf Pristup: 14 veljače 2008.

 

U slučaju kada naslov i podnaslov knjige ili članka nisu razdvojeni interpunkcijom, pri navođenju rada podnaslov se od naslova odvaja točkom i započinje velikim slovom:

  1. Hans-Georg Gadamer, Uber die Verborgenheit der Gesundheit. Aufsatze und Vortrage.
  2. Anselm Bohmer, „Re-evolutivna budućnost. O izlasku čovjeka iz samoskrivljenog gubitka smisla“

 

U drugom i kasnijim navođenjima rada, bilješka treba sadržavati samo inicijal imena i prezimena autora, naslov rada (knjige ili članka), te broj stranice:

  1. I. Kant, Kritika čistoga uma, str. 319.
  2. V. Hosle, „Mjesto Hansa Jonasa u povijesti njemačke filozofije“, str. 549.

 

U uzastopnim navođenjima rada, bilješka treba sadržavati samo oznaku „Ibid“, te broj stranice:

  1. Ibid., str. 150.

 

Uredništvo, dakako, prihvaća i druge načine citiranja, pod uvjetom da su dosljedno provedeni u pojedinom tekstu.